Postaje li Ukrajina odmetnuta država ili je napala ruske sustave za rano upozoravanje s američkim odobrenjem?

Odgovor Rusije na ovo pitanje odredit će njezin odgovor na bilo kakvu konvencionalnu intervenciju NATO-a u Ukrajini.

Rusko-američki odnosi pogoršali su se više nego ikad krajem svibnja kao rezultat triju događaja. Prvo, SAD su zakotrljale loptu otvorenije dopustivši Ukrajini da koristi svoje oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, zatim je Poljska rekla da će SAD pogoditi sve ruske snage u zoni specijalnih operacija ako Moskva upotrijebi nuklearno oružje, i na kraju, predsjednik Putin je signalizirao da očekuje da će NATO značajno eskalirati sukob negdje ovog ljeta. Sve je ovo dovoljno loše, ali je još gore zbog onoga što je Ukrajina upravo učinila.

Rusija je potvrdila da je Ukrajina pogodila barem jedan od svojih ranih sustava nuklearnog upozorenja, dok Kijev tvrdi da je gađao drugi dublje unutar protivničkog zaleđa što (još?) nije potvrđeno. Ove strukture otkrivaju nadolazeće interkontinentalne balističke projektile one vrste koje bi SAD mogle lansirati u scenariju prvog udara, omogućujući tako Rusiji da se pripremi za neizbježni drugi udar. Oni nemaju nikakve veze s ukrajinskim sukobom, a sve imaju veze sa strateškom stabilnošću.

Oba navodno ostaju operativna, ali to svejedno predstavlja razvoj bez presedana budući da nikada prije nijedna država nije ciljala tuđe takve sustave, što bi ih moglo djelomično zaslijepiti za prvi udar u najgorem mogućem scenariju i tako dati strani koja napada veliku prednost u tome događaju. Daljnje pogoršanje rusko-američkih odnosa koje se dogodilo neovisno o ovom razvoju podiglo je napetosti na najvišu razinu od Kubanske raketne krize tako da ovo nije moglo doći u gorem trenutku.

Najvažnije pitanje u svijetu trenutno je ide li Ukrajina u skitnicu/odmetnutu državu, možda kako bi izazvala krizu poput ove u očekivanju da bi mogla natjerati Rusiju da se povuče s barem dijela teritorija koje Kijev smatra svojim ili je ovo učinjeno uz američko odobrenje. Izvješće Washington Posta o tome koliko su američki dužnosnici zabrinuti zbog onoga što je Ukrajina upravo učinila daje vjerodostojnost prvom stajalištu, ali to bi mogla biti samo dezinformacija u svrhu vjerojatnog poricanja.

U isto vrijeme, međutim, vrijedi se prisjetiti kako je Ukrajina prkosila javnim zahtjevima SAD-a da ne cilja ruske rafinerije nafte. Bidenova administracija ne želi da cijena te robe skoči prije izbora u studenom, no Zelensky je ipak naredio svojim snagama da svejedno napadnu rafinerije. To se također dogodilo usred zastoja u Kongresu oko dodatne pomoći Ukrajini koji je riješen nedugo nakon što su ti udari postali problematični. Stoga ne bi bilo čudno da Ukrajina ponovno postane skitnica.

Povrh toga, Financial Times je izvijestio da “neki ukrajinski dužnosnici kažu da su (veze sa SAD-om) pale na najnižu razinu” zbog gore navedenih ograničenja ciljanja na ruske rafinerije nafte i “paranoje” Zelenskog (kao što je jedan od njihovih navodnih ukrajinskih insajdera opisao) oko namjera SAD-a. Također je uvrijeđen što Biden neće sudjelovati u nadolazećim švicarskim “mirovnim pregovorima” nakon što ih je odbio zbog prikupljanja sredstava, što ga je navodno potaknulo da pošalje dopis u kojem naređuje dužnosnicima da kritiziraju američkog čelnika.

Ipak, najbolji pristup bi vjerojatno bio da Rusija pretpostavi da je Amerika u najmanju ruku prešutno odobrila udare Ukrajine na njezin(e) sustav(e) za rano upozoravanje budući da se ovaj tok misli slaže s trendom eskalacije od prošlog tjedna. Uostalom, ako NATO kao cjelina ili barem “koalicija voljnih” iz tog bloka započne konvencionalnu intervenciju u Ukrajini, onda bi to moglo potaknuti Rusiju da upotrijebi taktičko nuklearno oružje u samoobrani kako bi zaustavila ovu invazijsku silu ako pređe Dnjepar i prijeti njegovim novim regijama.

U tom bi slučaju SAD mogao ili konvencionalno napasti sve ruske snage u zoni specijalnih operacija kao što je Poljska tvrdila da će učiniti, ili jednostavno preći na stvar pokretanjem prvog nuklearnog napada koji bi mogao olakšati njegov ukrajinski posrednik izvođenjem više napada na svoje sustave ranog upozoravanja. Također postoji mogućnost da bi više takvih napada moglo jednostavno prethoditi prvom nuklearnom udaru SAD-a prije bilo kakve konvencionalne NATO intervencije ako donositelji odluka zaključe da bi razmjena tada bila neizbježna.

Stoga se ne može isključiti da je Ukrajina ispitivala sigurnost ruskih sustava ranog upozoravanja po nalogu svog američkog pokrovitelja u pripremi tog najgoreg mogućeg scenarija, otuda i mudrost savjeta Dmitrija Suslova njegovoj zemlji da provede “pokazni” nuklearni test. Ovaj utjecajni stručnjak iz Ruskog vijeća za vanjsku i obrambenu politiku preveo je svoj prijedlog politike i ponovno ga objavio na RT-u, što ga je privuklo globalnoj pozornosti s namjerom da signalizira SAD-u.

Čitatelji se također mogu sjetiti da je RT prošlog lipnja objavio prijedlog Suslovljevog kolege Sergeja Karaganova u kojem je objasnio zašto bi Rusija trebala nuklearnom bombom gađati Europu kako bi odvratila SAD u Ukrajini. Ovaj najnoviji prijedlog mnogo je praktičniji i ne nosi sa sobom rizik od izazivanja Trećeg svjetskog rata, plus mogao bi predstavljati prikladno finale ruskih taktičkih vježbi nuklearnog oružja koje su upravo izvedene. Naređeno im je da odvrate SAD, ali s obzirom na njihovu kontinuiranu eskalaciju, možda će biti potreban jači signal.

Ruski odgovor na pitanje je li Ukrajina pogriješila kada je napala svoje sustave za rano upozoravanje ili je to učinjeno po američkom nalogu odredit će njezin odgovor na bilo koju konvencionalnu intervenciju NATO-a u Ukrajini. Prvi bi mogao vidjeti da Rusija čeka dok velike snage ne prijeđu Dnjepar kako bi upotrijebile taktičke nuklearne bombe, dok bi drugi mogao natjerati Rusiju da pokrene prvi nuklearni napad na SAD prije nego što ta intervencija započne kako bi se spriječio prvi nuklearni udar za koji Rusija vjeruje da ga SAD planira.

Izvor.