Analiza ukrajinskog pokušaja napada dronom na rusku infrastrukturu Turskog toka

Evo pet zapažanja o posljednjoj provokaciji Kijeva u smislu šire slike.

Rusija je optužila Ukrajinu za pokušaj napada bespilotnim letjelicama na jednu od plinskih kompresorskih stanica Turskog toka, što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov opisao kao “energetski terorizam“, dok je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdio da su SAD dale zeleno svjetlo kako bi stekle energetski monopol nad EU-om. Ovo se događa manje od dva tjedna nakon što je Ukrajina prekinula izvoz ruskog plina u Europu preko svog teritorija. Evo pet zapažanja o najnovijoj provokaciji Kijeva u smislu šire slike:

———-

1. Ovo nije prvi pokušaj ukrajinskog napada na Turski tok

Ukrajina je samo krajem 2022. barem tri puta pokušala uništiti ovaj naftovod, a dva njena neuspjela pokušaja sabotaže analizirana su ovdje i ovdje, ali ovo je prvi put da je pokušala koristiti bespilotne letjelice. Ovo pokazuje da Turski tok ostaje prioritetna meta za Kijev, ali čudno je da to nije dovelo do pada u odnosima s Ankarom kao što dokazuje njihova kontinuirana vojna suradnja koja čak uključuje i tvornicu dronova. Stoga se ne očekuje da će posljednji pokušaj napada također naštetiti njihovim odnosima.

2. Ni Turska ni NATO kao cjelina ne mare za ovu provokaciju

Tursko je stajalište teško razumjeti, ali ona ili ne vjeruje ruskim tvrdnjama da Ukrajina pokušava napasti Turski tok ili neobjašnjivo vjeruje da ima više koristi od nastavka naoružavanja Ukrajine unatoč ovim provokacijama nego da ga raskine kao odgovor. Što se tiče NATO-a, dok je država članica Mađarska to osudila kao povredu njezina suvereniteta zbog djelomične ovisnosti zemlje o izvozu od tog plinovoda, blok kao cjelina očekivano ne mari jer je antiruski u srži.

3. Ukrajina je željela dovršiti razdvajanje plinovoda Rusije i EU-a

Motiv Ukrajine bio je uništiti posljednji funkcionalni plinovod između Rusije i EU, za koji je vjerovala da će im onda otežati ulazak u smisleno približavanje nakon završetka sukoba, a istovremeno lišiti Kremlj prihoda za financiranje njegove tekuće specijalne operacije. U biti je trebao nadopuniti teroristički napad na Sjeverni tok iz rujna 2022. u smislu da služi kao geopolitička igra moći za utjecaj na poslijeratnu budućnost Europe.

4. Je li ovo bila lažna operacija duboke države ili ju je odobrio Biden?

Prvi scenarij bio bi u skladu s hipotezom ovdje postavljenom prošlog proljeća u vezi s napadima Ukrajine na ruske sustave ranog upozoravanja, za koje se smatralo da su očajnički pokušaj eskalacije koji je kasnije stavljen pod kontrolu, dok bi drugi bio u skladu s presedanom Sjevernog toka 2. Lavrov je već okrivio SAD pa je pitanje koliko je njegova izabrana vlada toga bila svjesna. Odgovor će pomoći u predviđanju hoće li Trumpov povratak na dužnost sljedeći tjedan napraviti razliku ili ne.

5. Kako bi Trump mogao reagirati na ovaj razvoj događaja nakon povratka na dužnost?

Nadovezujući se na gore navedeno, Trumpu bi bilo teže obuzdati odmetničko ponašanje duboke države da je bio protiv onoga što su oni učinili, ali presedan da Biden (ili bolje rečeno oni koji ga kontroliraju) može zaustaviti ukrajinske napade na ruske sustave ranog upozoravanja sugerira da to nije nemoguće. S druge strane, ne može se isključiti da bi mogao podržati sabotiranje Turskog toka kako bi stekao energetski monopol nad EU-om i/ili utjecaj na Tursku, u kojem bi slučaju moglo uslijediti više takvih pokušaja.

———-

Najbolji scenarij je da Trump ubrzo Ukrajini jasno stavi do znanja da je neprihvatljivo napasti Turski tok i zatim zaduži svoje pristaše duboke države da iskorijene povezane subverzivne elemente. Kao što je ovdje objašnjeno, Turski tok može igrati ulogu u kreativnoj energetskoj diplomaciji kao dio velikog rusko-američkog dogovora oko Ukrajine, čiji je ishod u skladu s njegovim ciljem brzog okončanja sukoba. Skretanje s ovog kursa lako bi moglo dovesti do eskalacije koja opasno riskira da izmakne kontroli.

Izvor.