Zelenski nema izvedivu alternativu za prihvaćanje Trumpovog jednostranog sporazuma o resursima

Žrtvovao bi svoju političku karijeru, svoje predviđeno nasljeđe u očima Ukrajinaca i dio ekonomskog suvereniteta svoje zemlje, ali bi spriječio mnogo gori scenarij nego da odbije ovaj dogovor.

Trump je prošlog vikenda upozorio da će Zelensky imati “određenih problema – velikih, velikih problema” ako se “pokuša povući iz ugovora o rijetkim zemljama” usred izvješća da je posljednja verzija ovog sporazuma vrlo jednostrana. Navodno prisiljava Ukrajinu da uloži polovicu svojih prihoda od svih projekata vezanih uz resurse i povezanu infrastrukturu u investicijski fond pod kontrolom SAD-a, isplati svu pomoć SAD-a od 2022. nadalje i da SAD-u ustupi pravo prve ponude za nove projekte i pravo veta na prodaju resursa drugima.

“Ovi stroži uvjeti mogu se smatrati kaznom za to što je Zelenski ušao u svoj ozloglašeni sukob s Trumpom i Vanceom u Bijeloj kući krajem veljače, ali cijeli paket Ukrajini se prodaje kao ‘sigurnosno jamstvo’ od strane SAD-a. Argument je da Amerika neće dopustiti Rusiji da ugrozi ove projekte, koji također uključuju plinovode i luke, što bi barem dovelo do obnove vojne i obavještajne pomoći na razini iz 2023. godine, a možda čak i do izravne eskalacije sa Rusijom kako bi je prisilila na povlačenje.”

Ukrajina već donekle ima takva jamstva slična članku 5 od strane SAD-a i drugih velikih NATO zemalja putem bilateralnih sporazuma koje je sklopila tijekom prošle godine, kako je objašnjeno ovdje. Međutim, ovaj predloženi aranžman daje SAD-u konkretne interese u odvraćanju ili trenutnom zaustavljanju neprijateljstava. No, cijena toga je da Ukrajina mora žrtvovati dio svog gospodarskog suvereniteta, što je politički neugodno jer je Zelenski svojim sunarodnjacima rekao da se bore kako bi sačuvali punu suverenost zemlje.

Ako Zelenski pristane na Trumpov jednostrani sporazum o resursima, onda bi se optika bilo kakvog prekida vatre, primirja ili mirovnog sporazuma uparila s de facto globalnim priznanjem ruske kontrole nad petinom teritorija Ukrajine prije 2014. za koji Kijev još uvijek tvrdi da je njegov kako bi stvorio percepciju zajedničke asimetrične podjele. Ne samo da bi politička karijera Zelenskog mogla završiti ako bi Ukrajina tada bila prisiljena održati istinski slobodne i poštene izbore, nego bi i njegovo zamišljeno nasljeđe u očima Ukrajinaca kao najvećeg “borca ​​za slobodu” ovog stoljeća također bilo uništeno.

Međutim, on nema nikakvu izvedivu alternativu, jer bi zaobilaženje Trumpa i postizanje relativno boljeg sporazuma s Britancima i/ili Europljanima rezultiralo time da ne dobije ‘sigurnosna jamstva’ za koja je sam sebe uvjerio da su Ukrajini nužna kako bi postigla kompromis s Rusijom. Nitko osim SAD-a nema ni najmanju šansu vojno se suprotstaviti Rusiji, a kamoli političku volju – pogotovo ne samo zbog svojih ulaganja u ratom razorenu treću zemlju čije bogatstvo resursa je, prema izvješćima, upitno.

Bude li Zelenski nastavio s kolebanjem, Trump bi mogao ponovno privremeno obustaviti vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini kao polugu, dok bi kao osvetu prihvatio još kaznenije uvjete. Sukob s Rusijom također bi se prirodno nastavio, čime bi se Ukrajini onemogućilo da razvije svoju industriju resursa i povezanu infrastrukturu čak i ako postigne dogovor s nekim drugim. Što duže sukob traje, to je veća vjerojatnost da će Rusija uništiti i više te iste imovine.

Ali ako Zelenski prihvati najnoviji ponuđeni sporazum, dobio bi ‘sigurnosna jamstva’ koja traži, što bi ga učinilo sklonijim prihvaćanju primirja, a zatim bi možda dovelo do toga da Trump dodatno pritisne Putina da učini isto, primjerice uvođenjem strogih sekundarnih sankcija klijentima koji kupuju rusku naftu. Zelenski bi žrtvovao svoju političku karijeru, svoju zamišljenu ostavštinu u očima Ukrajinaca i dio gospodarskog suvereniteta svoje zemlje, ali bi time spriječio puno gori scenarij nego da odbije ovaj sporazum.

Izvor.