Je li najnoviji BRICS summit uopće postigao išta od opipljivog značaja?

Zajednica Alt-Media pretjerala je hvaleći BRICS i posljednji summit u Kazanu.

Od posljednjeg summita BRICS-a u Kazanu prošlo je više od tjedan dana pa je moguće procijeniti što je točno postignuto sada kada se prašina slegla. Primarni zaključak je Kazanska deklaracija, koju je generalni direktor prestižnog Ruskog vijeća za međunarodne poslove (RIAC) Andrej Kortunov opisao kao “manifest za novi svjetski poredak“. Njegove pohvale ne treba shvatiti olako jer je on arhetipski realist koji je također ranije ublažio očekivanja o tome na što je BRICS sposoban pristati.

Pod naslovom “Što BRICS ne može i što može pružiti”, Kortunov je objasnio da: “BRICS ne može postati projekt globalne ekonomske integracije”; BRICS se neće pretvoriti u multilateralni politički ili sigurnosni savez protuzapadne prirode”; BRICS vjerojatno neće puno pridonijeti rješavanju sporova između svojih članica ili sporova između svojih članica i trećih strana”; i “BRICS nikada neće postati analog G7.”

Potom je te procjene suprotstavio svojim očekivanjima da “BRICS može promicati trgovinu i ulaganja među svojim članicama, kao i pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju tih članica”; “BRICS bi mogao pomoći u oblikovanju zajedničkih nezapadnih pristupa globalnim problemima”; “BRICS je sposoban pridonijeti dijalogu civilizacija”; i “BRICS može postati važan izvor ideja i prijedloga za UN, G20 i druga univerzalna tijela.”

Ova pozadina stavlja njegov opis iz uvoda u kontekst, koji će sada biti razrađen. Prema Kortunovu, „Prvi put u povijesti BRICS-a, Deklaracija detaljno iznosi zajedničku viziju grupe o trenutnom stanju međunarodnog sustava, zajedničkim pristupima ili pristupima koji se preklapaju temeljnim globalnim problemima našeg vremena i akutnim regionalnim problemima krize, te konture poželjnog i ostvarivog svjetskog poretka kako ga trenutno vide članovi skupine.”

Zatim je odmah dodao da “Iako dokument ne daje konkretne rasporede za pojedinačne zadatke ili mape puta za određena područja rada, pokriva niz ključnih ciljeva kojima bi skupina trebala ili mogla težiti tijekom sljedećih nekoliko godina.” Prema njegovoj ocjeni, “postoji jasna ravnoteža između sigurnosnih i razvojnih agendi”, što on smatra namjernim izborom “za održavanje vrlo širokog mandata” umjesto fokusiranja na čisto ekonomske i financijske poslove.

Stoga je pretpostavio da se “BRICS namjerava pozicionirati kao multitasking laboratorij globalnog upravljanja, gdje se mogu testirati novi algoritmi multilateralne suradnje i inovativni modeli za rješavanje velikih svjetskih gospodarskih i političkih problema, uključujući trgovinu, financije i stratešku stabilnost.” U tu svrhu BRICS balansira između reformiranja zapadnocentričnog svjetskog poretka i stvaranja alternativnih institucija, a upravo ovo posljednje najviše uzbuđuje entuzijaste grupe.

Međutim, prije nego što nastavite, važno je razjasniti nekoliko stvari. Putin je prije summita izjavio da se zajednička valuta BRICS-a trenutno ne razmatra, a zatim je tijekom događaja rekao da se Rusija ne bori protiv dolara. Glasnogovornik Kremlja Peskov kasnije je dodao da ni BRICS kao cjelina ne pokušava pobijediti dolar i da njihova usluga financijskih poruka neće biti alternativa SWIFT-u. Ovi podsjetnici o politici dovode analizu do rasprave o tri glavne inicijative grupe.

Sputnik je ovdje objavio praktičan vodič o BRICS Bridgeu, BRICS Clearu i BRICS Payu, koji su odgovarajući financijski servis za razmjenu poruka, neovisni depozitarni sustav temeljen na blockchainu i usluga bezgotovinskog plaćanja. Kao što je ranije napisano, njihov cilj nije zamijeniti svoje zapadne prethodnike, već jednostavno stvoriti alternative koje će drugi koristiti kako bi se zaštitili od rizika da Zapad jednog dana naoruža ove postojeće platforme protiv njih kao što je to učinio protiv Rusije od 2022. nadalje.

Nijedan od njih još nije uveden, ali je postignut napredak u njihovoj izradi i konačnoj implementaciji tijekom summita. Isto vrijedi i za ruske prijedloge za uspostavu burzi žitarica i plemenitih metala, što bi u teoriji moglo pomoći u stvaranju temelja za novu valutu ili barem zajedničku obračunsku jedinicu koju su neki jednostavno nazvali “jedinica”. To bi se moglo sastojati od kombinacije robe i košarice valuta članica, ali vjerojatno će trebati godine da se dogovori, ako ikada.

Puno uspješnije bilo je BRICS-ovo dodjeljivanje partnerskog statusa desetak zemalja, iako službeni popis još nije objavljen, ali neke zemlje poput Kube već su proslavile dobivanje ovog statusa, dok su druge poput Venezuele bile uznemirene što ga nisu dobile (u ovom slučaju zbog veta Brazila). Unatoč tome, prošli je mjesec objašnjeno da “članstvo u BRICS-u ili nedostatak istog zapravo nije tako velika stvar”, naime, zato što svaka zemlja može dobrovoljno koordinirati svoju financijsku politiku s BRICS-om.

Drugim riječima, iako je ova razlika prestižna i biti prezriv kao što je Venezuela bila od strane Brazila stoga je duboka uvreda, zapravo nije važno sudjeluje li neka zemlja u raspravama o procesima financijske multipolarnosti kao službena članica, promatrači kao partneri ili kasnije čuje za ishod. Sva je suradnja dobrovoljna tako da bilo tko – bio član, partner ili nepridruženi – može implementirati prijedloge BRICS-a ili odbiti ako smatra da ne ispunjavaju njihove nacionalne interese.

S obzirom na to da nečije veze s BRICS-om zapravo nisu važne ni u jednom slučaju, proširenje partnerstva grupe stoga je čisto simbolično, što znači da ništa od opipljivog značaja nije dogovoreno tijekom prošlotjednog summita. Isto se može reći o svakom prethodnom summitu osim onog u Fortalezi 2014. gdje su se članice složile stvoriti Novu razvojnu banku (NDB), koja je jedina opipljiva manifestacija napora BRICS-a da stvori alternativne institucije, ali je također očito nesavršena.

Predsjednica NDB-a Dilma Rousseff potvrdila je u srpnju 2023. da je “NDB ponovio da ne planira nove projekte u Rusiji i da djeluje u skladu s primjenjivim ograničenjima na međunarodnim financijskim tržištima i tržištima kapitala.” Jednostavno rečeno, NDB, čiji je suosnivač Rusija, pridržava se američkih sankcija protiv nje, čineći je manje stvarnom alternativom zapadnim institucijama, a više komplementom. To bi također moglo imati veze s Kinom, gdje joj je sjedište, pridržavanjem većine zapadnih sankcija.

“Problemi plaćanja Rusije i Kine izazvani SAD-om iznenadili su većinu entuzijasta BRICS-a” nakon što je RT početkom rujna otkrio razmjere ovih dugotrajnih izazova nakon što su počeli dosezati kritične razmjere nakon najnovijeg pritiska SAD-a na Kinu u to vrijeme. Iako Indija navodno prkosi ovim ograničenjima i na putu je da postane treće najveće svjetsko gospodarstvo do 2030., a da Kina ne učini isto, BRICS će se kao cjelina boriti za stvaranje istinski alternativnih institucija.

Kina je bila opreznija od Indije u izazivanju sekundarnih sankcija kojima je SAD prijetio jer je SAD smatra sustavnim suparnikom, čiju percepciju ne želi nenamjerno potvrditi, stoga se pridržava tolikih dosadašnjih sankcije. Zapravo, posebni ruski predsjednički izaslanik za pitanja SCO-a Bakhtiyor Khakimov otkrio je prošli tjedan da njegova zemlja ne može čak ni platiti svoje obveze jer se banka nalazi u Kini i također koriste samo dolare.

Da je postojala politička volja, Kina bi do sada smislila zaobilazno rješenje umjesto da je problem povlačila toliko dugo da se Khakimov osjećao prisiljenim žaliti se javnosti na to, što samo pokazuje koliko se Kina strogo pridržava sankcija unutar BRICS-a pa čak i SCO-a. Naravno, bilateralna trgovina nastavlja rasti pa su stvoreni neki alternativni kanali, ali oni su naizgled segmentirani prema industriji (npr. energija, tehnologija) i ne olakšavaju plaćanja drugima poput NDB-a.

Osvrćući se na sve što je podijeljeno, kako na Kortunovljev uvid, tako i na ono što je uslijedilo, posljednji summit BRICS-a bio je simboličan kao i svaki prethodni osim 2014. koji je doveo do stvaranja očito nesavršenog NDB-a. Čisto dobrovoljna priroda BRICS-a znači da nikada neće postati ono što njegovi entuzijasti očekuju jer postoji previše asimetrija između njegovih članica. Također ne postoje realne šanse da BRICS učini obaveznim pridržavanje svojih prijedloga jer bi to dovelo do njegovog raspada.

Ova zapažanja uvelike ograničavaju ono što bi BRICS mogao predvidljivo postići, ali ne isključuju stvaranje alternativnijih institucija poput onih koje predstavljaju BRICS Bridge, BRICS Clear i BRICS Pay. Moguće su i razmjene žitarica i plemenitih metala, ali u tim slučajevima samo na temelju minilaterala unutar BRICS-a koji zatim dobivaju marku grupe nakon što se svi ostali slože. Zajednička BRICS valuta ili zajednička obračunska jedinica puno je dugoročniji cilj koji je za sada nedostižan.

Razočaravajući presedan koji je uspostavila usklađenost NDB-a s američkim sankcijama tjera na zabrinutost koliko će gore spomenute institucije koje Rusija također želi suosnivati ​​biti prava alternativa. Nema sumnje da je Rusija naučila iz tog iskustva, tako da nitko ne bi trebao pretpostaviti da je već uložila vrijeme i resurse potrebne za stvaranje ovih novih institucija, a da prethodno nije osmislila način da ih spriječi da i to sankcioniraju, ali ostaje za vidjeti kako će to funkcionirati.

Zaključak je da je puno lakše razgovarati o stvaranju istinski alternativnih institucija nego to zapravo činiti, što znači da će BRICS vjerojatno ostati samo klub za razgovor, ili “multitasking laboratorij globalnog upravljanja” kako je to diplomatski opisao Kortunov. To ne umanjuje ulogu grupe jer je važno da velike i ne-zapadne zemlje u razvoju raspravljaju o gorućim pitanjima svjetskog poretka koji se razvija, posebno o ekonomsko-financijskim, ali to nije isto što su entuzijasti očekivali.

Na kraju dana, Zajednica Alt-Media pretjerala je hvalivši BRICS i posljednji summit u Kazanu, samo da iz prvog 2014. nije proizašlo ništa od opipljivog značaja o stvaranju očito nesavršenog NDB-a koji je kasnije sankcionirao Rusiju, dok drugi uopće nije imao opipljiv ishod. Potonji je doista postavio osnovu za stvaranje više alternativnih institucija, iako je nejasno kada će biti predstavljene i kako će Rusija osigurati da je ne sankcionira kao što je na kraju učinio NDB.

Summit u Kazanu stoga nije bio neuspjeh, i zapravo je uspio u svom jedinom realističnom cilju okupljanja svojih članova i partnera kako bi razgovarali o načinima za dobrovoljno ubrzavanje procesa financijske multipolarnosti, poput povećane upotrebe nacionalnih valuta. Ishod je uvijek trebao biti više simboličan nego opipljiv zbog čisto dobrovoljne prirode grupe, iako su neki promatrači imali lažna očekivanja i stoga su bili ogorčeni, ali sada znaju o čemu se zapravo radi u BRICS-u.  

Izvor.