Više od 50 zemalja glasovalo je protiv rezolucije UN-a protiv nacizma

Rezolucija UN-a koja se protivi slavljenju nacizma i srodnih ideologija naišla je na značajan otpor SAD-a i njegovih saveznika, a protiv nje su u petak glasale 52 zemlje.

Nacrt rezolucije “Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje pridonose raspirivanju suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netrpeljivosti”, koji je predstavio ruski predstavnik u UN-u Vasilij Nebenzja, usvojen je sa 105 glasova podrške. Uz 52 glasa protiv, 15 zemalja bilo je suzdržano.

U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog veličanja nacizma, neonacizma i bivših pripadnika Waffen SS-a te se osuđuje izgradnja spomenika i održavanje javnih ceremonija u čast Trećeg Reicha. Predstavljajući rezoluciju, ruski izaslanik je među ostalim oblicima diskriminacije naveo porast ksenofobije, antimigrantskih raspoloženja, islamofobije i antisemitizma.

SAD i nekoliko njegovih saveznika obrazložili su svoj glas protiv ove mjere tvrdnjom da Rusija iskorištava nacističke zločine kako bi opravdala svoju vojnu operaciju u Ukrajini, te inzistirali na tome da bi pridruživanje Moskvi u osudi lionizacije nacista značilo pomaganje Kremlju da holokaust pretvori u oružje.

Ujedinjeno Kraljevstvo je optužilo Moskvu za “širenje laži i iskrivljavanje povijesti”, dok je priznalo da koristi “legitimnu zabrinutost za ljudska prava izazvanu mobilizacijom neonacizma” kako bi opravdala svoje aktivnosti u Ukrajini. SAD je otišao dalje, tvrdeći da rusko “pretekstualno korištenje borbe protiv neonacizma potkopava istinske pokušaje borbe protiv neonacizma”. A Ukrajina je tvrdila da poruka Moskve protiv nacizma nema “ništa zajedničkog s istinskom borbom protiv nacizma i neonacizma”, za koju je Kijev naglasio da je osuđuje u svim oblicima.

Australija, Japan, Liberija i Sjeverna Makedonija predložile su amandman kako bi razjasnile da su, iako su bile izrazito antinacističke, bile i duboko antiruske. Njihov dodatak “uz uzbunu primjećuje da je Ruska Federacija pokušala opravdati svoju teritorijalnu agresiju na Ukrajinu na navodnoj osnovi eliminacije neonacizma”, podsjećajući sve da “pretekstualna uporaba neonacizma za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno potkopava istinske pokušaje borbe protiv neonacizma.”

Rusija se usprotivila amandmanu, optuživši pisce da “pokušavaju zabiti klin među države” time što su ga izbacili pred odborom u posljednjem trenutku. Usvojen je sa 63 glasa za, 23 protiv i 65 suzdržanih.

Moskva je uvela sličnu rezoluciju prošle godine, prije nego što je započela vojna operacija u Ukrajini, ali nakon što je državni udar koji su poduprli SAD uspostavio vladu koja je dopustila neonacističkim skupinama kao što je bataljun Azov, i veličala Stepana Banderu, suradnika ukrajinskih nacista čija je Organizacija ukrajinskih nacionalista odgovorna za masakr desetaka tisuća Poljaka i Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Rezoluciji iz 2021. usprotivile su se samo dvije države: SAD i Ukrajina.

Izvor. Naslovna slika: © Getty Images / STR