Putin i Xi bi mogli dogovoriti veliki sporazum koji bi stupio na snagu ako pregovori o Ukrajini propadnu

Putinu bi mogla biti potrebna Xijeva pomoć ako Trump “eskalira radi deeskalacije” u scenariju propasti mirovnih pregovora.

Posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi od 7. do 10. svibnja službeno je namijenjen obilježavanju 80. ^obljetnice završetka Drugog svjetskog rata u Europi, a vrhunac događaja bit će njegovo sudjelovanje na paradi na Crvenom trgu u petak. U objavi Kremlja također se spominje da će s Putinom razgovarati o nizu pitanja i potpisati niz međuvladinih sporazuma, tako da bi razgovori mogli biti sadržajniji. Kontekst u kojem se ovi razgovori održavaju sugerira da će biti značajni.

Za početak, Zelenski je implicitno zaprijetio da bi Ukrajina mogla napasti u petak na paradi, što nije izazvalo nikakvu javnu reakciju Trumpa unatoč tome što se oglasio o svim ostalim pitanjima, pa se to stoga može protumačiti kao prešutno odobrenje s njegove strane. Xi stoga preuzima vrlo stvaran osobni rizik sudjelovanjem, ali također pokazuje svoje povjerenje u ruske oružane snage koje su zadužene za zaštitu njega i ostalih gostiju. Ove međusobno povezane geste sigurno će cijeniti Putin i svi ruski političari.

Nadalje, mirovni proces između Rusije i Ukrajine, u kojem posreduju SAD, zapao je u slijepu ulicu, koju dodatno pogoršavaju Trumpove spekulacije da ga Putin možda samo “nagovara”. Kina realno ne može zamijeniti američku ulogu ako se potonji povuče jer nema utjecaja na Ukrajinu, ali Xi će vjerojatno očekivati ​​detaljan izvještaj od Putina o tome što je nedavno pošlo po zlu i zašto. To bi zauzvrat moglo dovesti do sljedećeg dijela njihovih razgovora o tome što Rusija planira učiniti ako mirovni proces propadne.

Osim održavanja vojnog tempa kao što je to bio slučaj cijelo vrijeme, Rusija bi mogla proširiti svoju kopnenu kampanju na ukrajinske regije na koje Moskva (još?) ne polaže pravo. Paralelno s tim, Trumpovo puzajuće vojno uplitanje u sukob moglo bi dovesti do toga da on “eskalira radi deeskalacije”, bilo u prethodno spomenutom scenariju ili jednostavno kao kazna za propast pregovora ako okrivi Putina. Putin bi stoga mogao zatražiti vojnu pomoć od Xija ili barem obećanje da se neće pridržavati dodatnih sekundarnih sankcija.

Kina još nije poslala vojnu pomoć Rusiji i već neformalno poštuje neke sankcije jer Xi ne želi provocirati SAD. Njegovi su se izračuni možda promijenili od početka Trumpovog globalnog trgovinskog rata, čiji je cilj neutralizirati putanju Kine kao supersile. Ako Xi vjeruje da je veći ekonomski i/ili vojni pritisak od strane SAD-a neizbježan, tada bi mogao pristati na Putinove spekulativne zahtjeve, ali samo ako koristi nadmašuju cijenu ubrzanja spomenute američke kampanje pritiska.

U zamjenu za ono što je tražio, Putin bi mogao pristati na Xijev navodni zahtjev za povoljne cijene plina za zaustavljeni plinovod Snaga Sibira 2, ponuditi slično povlaštene uvjete za suradnju na drugim projektima resursa (uključujući rijetke zemlje) i pojačati stratešku vojno-tehničku suradnju. Ukratko, Putin bi morao napustiti novonastali rusko – američki “Novi detant” koji je namijenjen jačanju geostrateškog balansiranja njegove zemlje, što bi je moglo pretvoriti u “mlađeg partnera” Kine.

Jedini scenarij u kojem bi to ozbiljno razmotrio jest ako mirovni pregovori propadnu i SAD “eskalira radi deeskalacije”, što su vjerodostojne mogućnosti s obzirom na nedavne događaje, stoga bi tijekom ovotjednih razgovora mogao postići veliki dogovor s Xijem koji bi stupio na snagu tek ako se to dogodi. Sukladno tome, ako Trump želi spriječiti Rusiju da ubrza putanju Kine kao supersile, onda mora prisiliti Ukrajinu da učini više ustupaka Rusiji kako bi se sukob okončao pod boljim uvjetima za Putina.

Izvor.