Francuska će vjerojatno nastojati osigurati crnomorsku obalu Ukrajine ako konvencionalno intervenira

Rumunjska i Moldavija, gdje Francuska već ima trupe i upravo je potpisala sigurnosni pakt koji bi uskoro mogao dovesti do istoga, lako bi joj mogle poslužiti kao lansirna Odessa.

Ruski šef obavještajne službe Nariškin upozorio je u utorak da se Francuska sprema poslati 2000 vojnika u Ukrajinu nakon Macronove prošlomjesečne tvrdnje da se konvencionalna intervencija NATO-a ne može isključiti. Ova se izjava također poklopila s potvrdom vrhovnog francuskog generala da su njegove snage spremne rasporediti se gdje god bi mogle biti potrebne, što je diskreditiralo opis Ministarstva obrane o Nariškinovom upozorenju kao “dezinformaciji” budući da postoji neka objektivna istina u onome što je rekao.

Dok su se mnogi članovi Alt-Media zajednice prošlog mjeseca rugali Macronovoj tvrdnji, ugledni ruski stručnjak joj je u intervjuu za Sputnik samo dao povjerenje. Aleksander Mikhailov, koji je šef istraživačkog centra Ureda za vojno-političku analizu u Rusiji, rekao je za taj list u utorak da “Macron nesumnjivo ima pristup i osoblju i resursima za slanje trupa u Ukrajinu”. Stoga nije nevjerojatno zamisliti da bi Francuska tamo mogla konvencionalno intervenirati.

Ako se to dogodi, onda bi to bilo ili preventivno ili reaktivno i bilo jednostrano ili kao dio “koalicije voljnih“. Što se tiče prvog izbora, Francuska bi to mogla pokušati opravdati izlikom da dobije prednost prije nego što Rusija postigne proboj preko linije dodira (LOC), ili bi mogla samo pričekati dok se ne dogodi taj “događaj okidač”. Što se drugog izbora tiče, ili će to učiniti samostalno ili vjerojatnije u partnerstvu s UK, Poljskom i baltičkim državama, uz moguće sudjelovanje Njemačke.

Bez obzira na izgovor i tko god drugi mogao sudjelovati, Francuska će gotovo sigurno nastojati osigurati crnomorsku obalu Ukrajine ako konvencionalno intervenira. Već je imala nekoliko stotina vojnika u Rumunjskoj od početka 2022., što se može povećati prije ovog poteza, a upravo je ranije ovog mjeseca potpisala sigurnosni pakt s Moldavijom koji bi mogao dovesti do toga da i ona primi trupe. “Istočni Balkan”, koji potpada pod “sferu utjecaja” Francuske, tako može postati francuska lansirna rampa za Ukrajinu.

Rumunjska i Moldavija već graniče s ukrajinskom oblasti Odesa, čiji je istoimeni glavni grad i strateški i simbolički važan. To je najveća luka te bivše sovjetske republike, ali i povijesno ruski grad. Stoga je za Zapad dvostruko važno osigurati ga od kontrole Moskve slanjem trupa Francuske, članice NATO-a, kao takozvano “sredstvo odvraćanja” u slučaju da LOC propadne ili bude na rubu raspada.

Mornaričke bespilotne letjelice mogle bi nastaviti prijetiti ruskoj floti u tom scenariju, dok bi pristaše te zemlje mogle postati obeshrabrene nakon što shvate da bi ponovno ujedinjenje s Odesom bilo gotovo nemoguće bez izazivanja Trećeg svjetskog rata ako taj grad dođe pod de facto kontrolu NATO-a preko Francuske. Budući da se Dnjepar već pokazao kao ogromna prepreka snagama obje strane u posljednje dvije godine, vrlo je moguće da bi Francuska mogla proširiti svoju zonu kontrole duž obale Crnog mora do Hersona.

To bi tada rezultiralo time da rusko-ukrajinski LOC postane rusko-NATO-ov, a mogao bi se čak proširiti prema sjeveru uz Dnjepar do nuklearne elektrane Zaporožje, ali francuske snage možda neće biti voljne prijeći rijeku do Zaporožja i dalje kako bi ne pretjerano proširiti svoju vojnu logistiku. Nadalje, budući da bi ovaj scenarij intervencije bio povezan s mogućim ruskim probojem, Francuska možda ne bi htjela riskirati sukob s Rusijom na istočnoj strani Dnjepra.

Koliko god neviđeno opasan bio ovaj slijed događaja zbog vrlo visokog rizika da bi treći svjetski rat mogao biti potaknut pogrešnim procjenama, dobra je strana to što bi mogao potencijalno zamrznuti položaje svake strane barem duž južnog fronta i tako djelomično postaviti osnove za prekid vatre. Ukrajinske trupe također bi mogle pobjeći na zapad preko Dnjepra ako Rusija probije LOC i znaju da ih njihovi neprijatelji vjerojatno neće slijediti zbog straha od izazivanja Trećeg svjetskog rata sukobom s NATO trupama.

To bi moglo omogućiti Rusiji da osigura predviđenu “sanitarnu/sigurnosnu zonu” predsjednika Putina o kojoj je govorio tijekom svog govora o reizboru, postavljajući tako pozornicu za asimetričnu podjelu Ukrajine između NATO-a i Rusije s “tampon zonom” u sjeveroistočnoj-istočnoj Ukrajini. Iskreno govoreći, francuska je crnomorska obala Ukrajine za (pre)uzimanje, ali samo ako Pariz ima političku volju za to i ako se njegovi ljudi ne pobune zbog golemih žrtava koje je nanijela Rusija koje bi mogle uslijediti (vjerojatno putem raketnih napada).

Izvor.