I vi kritički razmišljate? Svoje članke šaljite koristeći ovaj obrazac. Kontakt: admin@kriticizam.com

Prema sadašnjim i bivšim američkim dužnosnicima, Pentagon poziva Kongres da nastavi s financiranjem dvaju strogo povjerljivih programa u Ukrajini obustavljenih prije ruske invazije prošle godine. Ako se odobri, taj bi potez omogućio američkim snagama za specijalne operacije da zaposle ukrajinske operativce za promatranje kretanja ruske vojske i suzbijanje dezinformacija, piše The Washington Post.
Dužnosnici obrane pripremaju prijedlog u nadolazećim mjesecima. Ako prođu, ti bi se programi mogli nastaviti već 2024., iako ostaje nejasno hoće li Bidenova administracija dopustiti američkim komandosima da se vrate u Ukrajinu ili bi to radili iz susjedne zemlje. Dužnosnici Kongresa rekli su da je teško predvidjeti ishod, osobito s obzirom da su republikanci podijeljeni oko golemih iznosa koji se troše na Ukrajinu. Drugi tvrde da je relativno mali trošak tih programa, oko 15 milijuna dolara godišnje, povoljna cijena u usporedbi s desecima milijardi dolara koji su predani za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga i obnavljanje američkih zaliha.
Vojni dužnosnici jedva čekaju ponovno pokrenuti te aktivnosti u Ukrajini, rekao je Mark Schwartz, umirovljeni general koji je vodio američke specijalne operacije u Europi kada su programi započeli 2018. “Kada zaustavite projekt, gubite pristup”, rekao je, “a to znači da gubite informacije i obavještajne podatke o tome što se zapravo događa u sukobu”.
Američki komandosi godinama su plaćali odabrane strane vojne i paravojne postrojbe diljem Bliskog istoka, Azije i Afrike, zapošljavajući ih kao zamjenske “surogate” u protuterorističkim operacijama protiv Al-Qaide, Islamske države i njihovih podružnica. Noviji takvi programi, poput onih koji se koriste u Ukrajini, smatraju se oblikom “neregularnog ratovanja”. Namijenjeni su za nedirektno sukobljavanje.
Kritičari, među kojima su i neki američki senatori, kažu da takve aktivnosti riskiraju uvlačenje Sjedinjenih Država u izravniju ulogu u ukrajinskom ratu. No dužnosnici obrane tvrde da, za razliku od većeg i otvorenijeg nastojanja Pentagona da naoruža ukrajinsku vojsku, tajni zamjenski programi ne bi izravno pridonijeli borbenoj sposobnosti Ukrajine jer bi uključeni operativci i njihovi voditelji iz SAD-a bili ograničeni na obavljanje samo nenasilnih misija.
Obično se ovakvi programi oslanjaju na slanje zamjenskog tima u zemlju domaćina. Američki vojnici za specijalne operacije posljednjih su godina navikli savjetovati zamjenske i partnerske snage daleko od prve crte bojišnice. Biden je obećao da neće rasporediti nikakve trupe unutar zemlje osim u izoliranim slučajevima, kao npr. sigurnosno osoblje koje radi u veleposlanstvu.
Zamjenski timovi, tzv. “surogat operacija” poput onih koje se koriste u Ukrajini nazivaju se “programi 1202”, nazvani po Odjeljku 1202 Zakona o autorizaciji nacionalne obrane iz 2018., zakonu koji je odobrio njihovu upotrebu i financiranje. Odredba precizira da se takvi programi ne mogu koristiti tijekom “tradicionalnog oružanog sukoba”, što je dovelo do njihove obustave u Ukrajini prošle godine.
Pentagon je bezuspješno tražio da se taj tekst u zakonu revidira dok je Kongres raspravljao o ovogodišnjem zakonu o obrambenom proračunu. Vojni dužnosnici žele da se takve aktivnosti mogu nastaviti ako zemlja domaćin, a ne same Sjedinjene Države, uđe u otvoreni rat. Pentagon smatra da bi takva preinaka zakona mogla biti od koristi i u budućnosti. Kenneth Tovo, umirovljeni general koji je vodio vojne snage za specijalne operacije, tvrdi da su izgubili koristan izvor obavještajnih podataka u Ukrajini.
Protivnici tvrde da bi Rusija ponovno aktiviranje programa mogla shvatiti kao provokaciju i odgovoriti širenjem opsega rata. “Ono što je započeto kao izviđačka misija može se brzo pretvoriti u borbu kada se na zamjenske jedinice počne pucati”, rekao je dužnosnik. “Mislim da je to stvarna opasnost u Ukrajini i nisam siguran kako će ministarstvo promijeniti mišljenje ljudi u Kongresu o tome”, rekao je jedan od izvora komentirajući opasnosti ovih programa.
Protuteroristički surogat programi izazvali su kritike zbog brisanja granice između oružanih vojnih operacija Sjedinjenih Država i lokalnih zemalja domaćina. Strogo povjerljivi programi iz pododjeljka 127e dopuštaju i nasilne operacije, tj. da SAD platiti i opremi strane trupe i pošalje ih u misije ubijanja ili hvatanja osumnjičenih “terorista”.
Prije invazije, američke snage za specijalne operacije vodile su dva takva programa neregularnog ratovanja u Ukrajini. U jednom, “imali smo ljude koji su rastavljali rusku propagandu i pričali pravu priču na blogovima”, rekla je osoba iz zajednice specijalnih operacija.
Američki komandosi koristili su drugi program za slanje ukrajinskih operativaca u tajne izviđačke misije na istoku Ukrajine. “Na primjer, trenirali bismo surogat jedinice da prikupljaju obavještajne podatke o signalima s ruskih radarskih sustava”, rekao je drugi vladin dužnosnik. “Nismo trenirali i plaćali Ukrajince da umjesto nas ubijaju Ruse”, tvrdi. Ako se ponovno odobri, programi bi i dalje bili ograničeni na neborbene operacije, tvrdi.
No, s ovim programima je bilo problema. Na primjer, 2017. godine planirani napad tima Zelenih beretki i njihove surogat jedinice u Nigeru odveo je drugi tim Zelenih beretki u pobunjeničku zasjedu u kojoj su ubijena četiri američka vojnika. Američki zakonodavci su bili bijesni, rekavši da nisu znali da su američke trupe u toj afričkoj zemlji bile uključene u tako opasne misije. Odgovor Pentagona u početku je bio taj da ograniči svoje surogat programe neregularnog ratovanja na Europu.
Izvor. Naslovna slika: © AP Photo/Maya Alleruzzo
Vojnici američke vojske iz 7. grupe specijalnih snaga