Ruska nafta u Aziji za 79 dolara za barel, znatno iznad granične cijene! Tankerske gužve u Bosforu. Kaos?

Rusija je navodno već zakupila 100-tinjak velikih tankera, kojima će se, između ostalog, nafta prevoziti u Indiju. Dio „indijske“ nafte navodno će kupovati europske države

Ruska mješavina nafte ESPO iz dalekoistočne luke Kozmino prodavala se u ponedjeljak na azijskim tržištima za oko 79 dolara po barelu, što je gotovo trećinu više od gornje granične cijene koju su ruskoj nafti nametnuli G7 i Europska unija. O tome je izvijestio Reuters, pozivajući se na Refinitiv podatke i procjene iz industrijskih izvora.

Rusija izvozi do 65 milijuna tona ESPO Blend nafte godišnje kroz naftovod Istočni Sibir-Tihi ocean (ESPO), uključujući do 35 milijuna tona kroz luku Kozmino.

Danas Reuters navodi kako je cijena nafte u utorak porasla nakon pada za više od 3% u prethodnoj sesiji, budući da je provedba sankcija na rusku sirovu naftu koja se transportira morem smanjila zabrinutost od prekomjerne ponude, pri čemu je popuštanje kineskih ograničenja u svezi pandemije COVID-a potaknulo izglede za veću potražnju „crnog zlata“.

Jučer je pak Bijela kuća objavila kako ne očekuje da će uvođenje gornje cijene za uvoz ruske nafte značajnije utjecati na rast cijena.

Ruski dužnosnici već su ranije ukazali na opasnost od kaosa na svjetskom tržištu nafte i opskrbnim smjerovima ukoliko Zapad uvede gornju graničnu cijenu za prodaju ruske nafte. Čini se da se takav scenarij i počinje ostvarivati. Barem ako je suditi po vijestima koje pristižu iz Turske. Naime, u teritorijalnim vodama te zemlje u ponedjeljak je nastao tankerski zastoj nakon što je jučer stupilo na snagu smanjenja cijena ruske nafte. O tome je izvijestio britanski medij The Financial Times,

Do zagušenja dolazi zbog činjenice da je Turska tražila dodatnu potvrdu osiguranja tankera. Dopuštenje za ulazak u Bospor i Dardanele čeka 19 naftnih tankera, a prvi je tamo je stigao 29. studenog i čeka u redu već šest dana, navodi FT.

Glasnogovornik turskog Ministarstva prometa i infrastrukture još nije odgovorio na zahtjev novina za komentar nastalog stanja.

Jučer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio kako je nezadovoljan graničnom cijenom ruske nafte u iznosu od 60 dolara i da je trebalo prihvatiti poljski prijedlog od 30 dolara za barel, jer će ovom prihvaćenom cijenom Rusija na godišnjoj razini zaraditi 100 milijardi dolara.

Međutim, za Zelenskog bi bilo bolje da vodi računa da Europa osigura dovoljno nafte jer ju Ukrajina upravo od tamo i dobiva i ona je ruskog porijekla – što svi dobro znaju. Dakle, nije vrijeme za razbacivanje političkim mislima i frazama, već za operativni rad kako spriječiti pogoršanje energetske krize koja već ionako trese ne samo Ukrajinu i EU nakon što je jučer ruska nafta prestala stizati u Uniju, osim naftovodom Družba za tri istočne članice koje u potpunosti ovise o ruskoj nafti.

Podsjećam: G7, EU i Australija usuglasile su se da će od 5. prosinca uvesti gornju cijenu ruske nafte u visini od 60 dolara po barelu za svoje brodove i svoje zemlje. Za sada se druge zemlje – najvažnije uvoznice ruske nafte toj odluci nisu priključile. Štoviše, očekuje se da će Rusija dodatno pojačati izvoz nafte na azijsko tržište, prije svega u Kinu i Indiju koje se nisu priključile primjeni granične cijene. Rusija je navodno već zakupila 100-tinjak velikih tankera, kojima će se, između ostalog, nafta prevoziti u Indiju.

Prema ruskim informacijama, dio „indijske“ nafte kupovat će europske države time formalno poštivajući vlastitu sankcijsku odredbu ali će tu naftu sigurno dobivati skuplje nego što su je do sada dobivali neposredno iz Rusije.

Također treba podsjetiti kako od 5. veljače 2023. stupaju na snagu granične cijene ruskih naftnih derivata, čiji će parametri biti naknadno utvrđeni. Odluka o embargu na isporuku ruske nafte u zemlje EU još neće utjecati na isporuke naftovodom Družba u Mađarsku, Češku i Slovačku.

Prema riječima glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrija Peskova, Moskva neće prihvatiti gornju cijenu ruske nafte. Prema njegovim riječima, Kremlj će dodatno izvijestiti kako će se organizirati daljnji rad. To se oprije svega odnosi na osiguranje tereta i brodova, a što neće raditi zapadni osiguravatelji s obzirom da im to brane navedene sankcije.

Jučer su zemlje izvoznice nafte, članice formata OPEC+ (među njima i Rusija), potvrdile kako će smanjiti svoju proizvodnju za 2 milijuna barela dnevno. Koliko će ta mjera, skupa s ovom o ograničenju cijene ruske nafte, kumulativno utjecati na rast cijena „crnog zlata“ tek ostaje za vidjeti. Kao što za vidjeti ostaje i najavljeni ruski protuodgovor. Pojedini ruski analitičari spominju i mogućnost da Rusija zemljama koje se odupru „ucjeni G7“ i siromašnim državama prodaje naftu po nižim cijenama, dok za one druge ako se za njenu kupnju odluče „nabija cijenu“.

Blago rečeno, ako i ne nastane globalni energetski kaos, neizvjesnost je sigurno već tu – prisutna diljem svijeta! A ako potraje, i tržište se brzo ne prilagodi novonastalim uvjetima – ona je siguran put do kaosa.

Izvor. Naslovna slika: Wikimedia Commons