Švicarska planira ZABRANITI električne automobile kako bi uštedjela energiju kad izbije energetska kriza

Švicarska će zabraniti korištenje električnih automobila za ‘nenužna’ putovanja ako zemlja ove zime ostane bez energije, objavila je vlada.

Planovi za izvanredne situacije izrađeni u slučaju da Švicarce pogodi nestanak struje također predviđaju skraćenje radnog vremena trgovina do dva sata dnevno, isključivanje sustava grijanja u noćnim klubovima, a ostale zgrade grijanje na najviše 20C.

Krizne mjere mogle bi dovesti do zabrane usluga streaminga i igraćih konzola, gašenja božićnih svjetala i zatvaranja svih sportskih stadiona i objekata za aktivnosti u slobodno vrijeme.

Švicarska se boji nestašice energije u nadolazećim mjesecima jer uvelike ovisi o uvozu kako bi preživjela zimu.

Zemlja dobiva oko 60 posto svoje energije iz hidroelektrana, kao što su brane na rijekama ili generatori postavljeni između jezera.

Otprilike trećina njezine energije dolazi iz nuklearne energije, koju se vlada obvezala postupno ukinuti, a ostatak dolazi iz mješavine tradicionalnih postrojenja na fosilna goriva, solarne ili na vjetar.

Općenito, Švicarska proizvede dovoljno električne energije svake godine da svjetla ostanu upaljena – ali ta statistika prikriva golema odstupanja iz mjeseca u mjesec.

Budući da se hidroenergija oslanja na oborine i otapanje snijega za punjenje rijeka i akumulacija, prirodno se povećava tijekom proljeća i ljeta, ali opada u jesen i zimu.

To znači da Švicarci izvoze velike količine energije u susjedne zemlje tijekom toplijih, vlažnijih mjeseci i uvoze tijekom hladnijih mjeseci.

S druge strane, to znači da će nestašice energije u Europi uzrokovane Putinovim ratom u Ukrajini utjecati na zemlju iako gotovo uopće ne troši ruski plin.

Njemačka je najveći švicarski izvoznik energije i uvelike se oslanjala na ruske opskrbe. Francuska je druga i trenutno ima problema sa svojim nuklearnim reaktorima.

Švicarska također proizvodi manje energije nego inače iz svojih hidroelektrana jer je iznimno sušno ljeto u Europi uzrokovalo nestašicu vode u jezerima i rijekama.

Državni plan za izvanredne situacije podijeljen je u dvije kategorije – hitnu i kriznu – s tri stupnja ograničenja u prvoj i četiri u drugoj.

Osmišljen je da radi poput blokada zbog Covida, pri čemu se svaka faza pokreće ovisno o količini dostupne energije.

Pod najmanje ekstremnim ‘hitnim’ mjerama, od ljudi će se tražiti da ograniče svoje perilice rublja na najviše 40C, a javne zgrade grijane na najviše 20C – osim ako se radi o bolnici ili staračkom domu.

To će se smanjiti na 19C pod sljedećom razinom ograničenja, pri čemu će usluge streaming servisa biti prisiljene ograničiti razlučivost svojih videozapisa na standardnu ​​umjesto na HD.

Prema sljedećoj razini ‘hitnih’ mjera, od trgovina će se tražiti da skrate radno vrijeme do dva sata dnevno, a električna vozila ograničena su samo na neophodna putovanja.

To znači pohađanje stručne prakse, kupovanje hrane, posjet liječniku, prisustvovanje vjerskim događajima i prisustvovanje sudskim ročištima.

Prema ‘kriznim’ mjerama isključit će se topla voda u javnim kupaonicama, zabranit će se klimatizacija u privatnim kućama, kao i korištenje električnih puhača za lišće.

Pomicanjem prema gore, vanjska božićna svjetla tada će se ugasiti, pokretne stepenice će biti zaustavljene, a komercijalni ledomati će se morati isključiti.

Zatim će se morati zatvoriti bazeni, sportski stadioni neće moći biti osvijetljeni, rasvjeta u noćnim klubovima će se ugasiti, a rudarenje kriptovaluta bit će zabranjeno.

Prema najekstremnijim mjerama, sve tvrtke posvećene aktivnostima za slobodno vrijeme morat će se zatvoriti, a sve sportske utakmice bit će zabranjene, zajedno s koncertima, kazalištem i operom.

Izvor.