Europa uzima ukrajinsko žito namijenjeno Africi, zapadne sankcije i dalje blokiraju ruske isporuke gnojiva

Ne može se zanemariti zlouporaba humanitarnog koridora u okviru Istanbulskih sporazuma o izvozu ukrajinske hrane i normalizaciji ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno uzimajući u obzir nedavni teroristički napad na Krimski most, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom u petak.

Diplomatska agencija je napomenula da unatoč preprekama u provedbi Istanbulskih sporazuma, predstavnici Rusije u Zajedničkom koordinacijskom centru nastavljaju savjesno raditi u interesu provedbe operacije izvoza ukrajinskog žita preko Crnog mora. “Ako su tri tjedna bila potrebna za prijevoz prvih milijun tona, sada je potrebno nešto više od tjedan dana za isporuku iste količine. Tako visoke stope i učinkovitost uvelike se postižu nauštrb ekstremnog opterećenja naših stručnjaka”, objasnili su iz ministarstva.

“Osim toga, u istanbulskoj luci se umjetno stvara velika gužva plovila kako bi se izvršio pritisak na naše stručnjake kako bi se smanjila kontrola i ubrzao pregled tereta. Tijekom provedbe ‘Crnomorske inicijative’ više od 70 plovila je zadržano, a neki su potpuno isključeni zbog sustavnih kršenja vezanih uz nepoštivanje pomorskih pravila u morskom koridoru i zbog pokušaja krijumčarenja robe korištenjem posebno opremljenih skrovišta,” napomenulo je MVP. “Takva se zlouporaba humanitarnog koridora ne može zanemariti, posebno obzirom na tekuću istragu o rutama isporuke eksploziva u planiranju terorističkog napada na Krimski most 8. listopada”, navodi se u priopćenju.

Diplomatska agencija ponovila je da geografija primatelja tereta nimalo ne korespondira s inicijalno navedenim humanitarnim ciljevima. “Polovica svih isporuka otišla je u Europsku uniju i razvijene zemlje poput Velike Britanije, Izraela i Južne Koreje, dok su siromašne zemlje, posebice Somalija, Etiopija, Jemen, Sudan i Afganistan, dobile samo 3% prehrambenih proizvoda, uglavnom preko Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP). Zbog toga je vodstvo UN-a ovu humanitarnu inicijativu čak prekategoriziralo u komercijalnu, naglašavajući važnost stabilizacije globalnih cijena hrane”, ističe se u priopćenju.

Komentar: UN-u je važnija stabilizacija cijena žitarica nego dopremanje hrane onima kojima je očajnički potrebna?

Rusko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je da udio ruskih poljoprivrednih proizvoda u strukturi svjetskog tržišta nije ništa manji od ukrajinskog. “Oko 10,5 milijuna tona žitarica (77% pšenice) već je poslano u azijske (62%) i afričke (33%) zemlje”, dodala je agencija. “A kontrast je, kažu, očit – dok se ukrajinski teret transportira duž humanitarnog koridora u Europu i razvijene zemlje, ruske zalihe se šalju onima kojima je potrebno u Africi i Aziji.”

Dodatno, ministarstvo je naglasilo da za razliku od Ukrajine, Rusija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika gnojiva, čiji bi nedostatak zaprijetio glađu i državama potrošačima i proizvođačima hrane. “Međutim, ruske tvrtke ne mogu ni provoditi komercijalne isporuke gnojiva ni besplatno isporučiti oko 300.000 tona proizvoda u najsiromašnije zemlje. Ta gnojiva ostaju blokirana uglavnom u skladištima u Latviji (80%), kao i u Estoniji, Belgiji i Nizozemskoj koje sa svojim vodstvom zabranjuju njihovu isporuku putem UN-ovog WFP-a” , dodala je diplomatska agencija.

Istaknuto je da je takvo stanje uglavnom uzrokovano jednostranim zapadnim sankcijama čiji je negativni učinak trebao biti poništen provedbom drugog Istanbulskog dokumenta između Rusije i UN-a o normalizaciji domaćeg izvoza poljoprivrednih proizvoda.

“Zapravo, navedena isključenja [hrane i gnojiva iz sankcija] još uvijek nisu na snazi. Amerikanci i Europljani u biti kažnjavaju zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike sprječavajući pristup ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva globalnim tržišta”, zaključilo je ministarstvo.

Komentar: Vidi također: ‘Pakao na zemlji’: UN upozorava da se svijet suočava sa ‘savršenom olujom’ nestašice hrane