Evo što slijedi nakon što su se Putin i Trump upravo dogovorili započeti mirovne pregovore

Put koji je pred nama bit će vrlo težak zbog osjetljivih pitanja koja Rusija i SAD moraju riješiti.

12. veljače 2025. ući će u povijest kao dan kada je službeno počeo prestati NATO-ruski proxy rat u Ukrajini. Ministar obrane Pete Hegseth započeo je sve izjavom da: Ukrajina neće ući u NATO; SAD ne vjeruje da Ukrajina može vratiti svoje granice prije 2014.; SAD neće rasporediti trupe u zonu sukoba; SAD želi da Europljani umjesto toga preuzmu neke odgovornosti za tamošnje održavanje mira; ali SAD neće proširiti jamstva članka 5. na snage EU.

Uslijedio je razgovor Trumpa i Putina prvi put otkako se prvi vratio na dužnost. Dogovorili su se započeti mirovne pregovore bez odgode, nakon čega je Trump nazvao Zelenskog da ga o tome izvijesti i vjerojatno iznudi od njega ustupke koje je vjerojatno obećao Putinu. Trump je također nagovijestio da će se uskoro sastati s Putinom u Saudijskoj Arabiji te da bi potom svatko od njih mogao posjetiti svoje zemlje u sklopu mirovnog procesa. Evo nekoliko osnovnih informacija o širem kontekstu:

* 3. siječnja: “Kreativna energetska diplomacija može postaviti temelj za veliki rusko-američki dogovor”

* 17. siječnja: “Zasluge demilitarizirane regije ‘Trans-Dnjepar’ pod kontrolom nezapadnih mirovnjaka”

* 3. veljače: “Teritorijalni ustupci mogli bi prethoditi prekidu vatre koji vodi do novih ukrajinskih izbora”

* 4. veljače: “Trumpov interes za ukrajinske minerale rijetkih zemalja mogao bi se obiti o glavu Zelenskom”

* 7. veljače: “Trumpov posebni izaslanik bacio je više svjetla na ukrajinski mirovni plan svog šefa”

Prva analiza o kreativnoj energetskoj diplomaciji sadrži desetak predloženih kompromisa za svaku stranu koji bi mogli pomoći u kretanju njihovih razgovora. Zapravo, onaj o tome da SAD ne produžuje jamstva iz članka 5. na snage EU-a u Ukrajini sada je politika prema Hegsethu, pa je moguće da bi ga slijedili i neki drugi. Osim toga, Trump je upravo primijetio koliko je Zelensky postao nepopularan, što sugerira da planira “postupnu tranziciju vodstva” putem novih izbora, što je također predloženo u tom članku.

Ostaje za vidjeti koji bi od ovih drugih prijedloga uskoro mogli postati američka politika, a isto se kaže i za one koje bi Rusija mogla primijeniti, poput pristanka na ograničena vojna ograničenja na svojoj strani DMZ-a koja će vjerojatno biti stvorena do kraja ovog procesa, na primjer. Ono što slijedi je pet glavnih pitanja koja će oblikovati rusko-američke mirovne pregovore o Ukrajini između njihovih čelnika, diplomata i bilo kojeg od njihovih stručnjaka koji bi mogli biti pozvani da u tome sudjeluju putem komplementarnih razgovora Track II:

———-

* Teritorijalni parametri

Najneposrednije pitanje koje se mora riješiti je gdje će pasti nova rusko-ukrajinska granica. Hegsethova tvrdnja o nesposobnosti Ukrajine da obnovi svoje granice prije 2014. nagovještava da bi Trump mogao prisiliti Zelenskog na povlačenje barem iz cijelog Donbasa, koji je u središtu teritorijalne dimenzije njihovog sukoba, iako je moguće da bi se njegove snage mogle povući sve do grada Zaporožja. Dopustiti Rusiji da kontrolira taj grad i dijelove njegovih novih regija zapadno od Dnjepra malo je vjerojatno u ovom trenutku.

To je zato što Trump možda ne želi prihvatiti kritiku koja bi uslijedila da Rusiji da grad od preko 700.000 stanovnika čiji stanovnici nisu glasovali na referendumu u rujnu 2022. Isto vrijedi i za dijelove novih ruskih regija zapadno od rijeke. Umjesto toga, mogao bi predložiti referendum pod nadzorom UN-a negdje nakon što se borbe zamrznu kako bi se riješio ovaj aspekt njihovog teritorijalnog spora, a sve to dopuštajući Rusiji da i dalje službeno polaže pravo na ta područja. To bi moglo biti dovoljno pragmatično da se Putin složi.

* Uvjeti DMZ-a i uloge mirovnjaka

Sljedeće pitanje koje treba riješiti nakon gornjeg su uvjeti DMZ-a duž njihove privremene granice i uloga mirovnih snaga koje bi se tamo vjerojatno rasporedile da je nadziru. Hegsethova izjava da SAD neće proširiti jamstva iz članka 5. tamošnjim snagama EU-a mogla bi ih odvratiti od igranja glavne uloge, koju bi Rusija u svakom slučaju morala odobriti putem Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a prema stalnom predstavniku Vasiliju Nebenziji, inače će one biti legitimne mete. Ne-zapadnjaci su stoga mnogo pogodniji.

Kako se ispostavilo, velika većina mirovnih snaga UN-a je iz nezapadnih zemalja, tako da bi se tamo mogli prospektivno rasporediti pod mandatom VS UN-a prema Nebenzijinom prijedlogu i moguće čak rezultirati potpunim isključenjem svih zapadnih mirovnih snaga ako se dogovori da nitko neće doprinijeti ovoj misiji. Njihovi bi uvjeti morali biti prihvatljivi i Rusiji i SAD-u kako bi ova rezolucija prošla, tako da je nejasno što točno mogu učiniti ili ne učiniti, ali to izravno prelazi na sljedeće pitanje.

* Demilitarizacija i denacifikacija

Dva glavna ruska cilja u specijalnoj operaciji su demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, što je isprva nastojala učiniti vojnim prisiljavanjem Ukrajine na to prema uvjetima utvrđenim u nacrtu mirovnog sporazuma iz proljeća 2022., iako to nije uspjelo zbog Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske. Nerealno je zamisliti da će Trump pristati dopustiti Rusiji da rasporedi svoje oružane snage po cijeloj Ukrajini kako bi to proveli, tako da se to može postići samo sličnim diplomatskim sredstvima koja uključuju prešutno pristajanje Kijeva.

U tome leži moguća uloga koju mirovne snage UN-a mogu odigrati u nadziranju i provođenju onoga što je konačno dogovoreno za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. To bi moglo biti u obliku inspekcije sumnjivih ilegalnih mjesta s oružjem i cjelokupnog ukrajinskog prekograničnog prometa (uključujući u njezinim lukama), dok bi imali pravo naložiti promjene u medijskom izvješćivanju i školskim programima prema potrebi. To je jedini način da se osigura da Ukrajina ostane demilitarizirana i denacificirana nakon završetka sukoba.

* Oslobađanje od sankcija

Rusija je u više navrata zahtijevala ukidanje svih zapadnih sankcija, ali može se iznijeti argument da “majstor dogovora” Trump nikada ne bi pristao to učiniti odjednom, umjesto toga radije bi izradio nacrt plana za postupno ublažavanje sankcija kao nagradu za rusko pridržavanje primirja, primirja ili mirovnog sporazuma. To bi moglo poprimiti oblik onoga što je predloženo u analizi kreativne energetske diplomacije prema kojoj bi se dio ruskog izvoza u EU mogao nastaviti tijekom prve faze kao mjera za izgradnju povjerenja.

Iako bi Rusija više voljela da se svi oni odmah ukinu, njezini bi kreatori politike mogli zaključiti da je bolje prihvatiti plan u fazama ako je to sve što Trump želi ponuditi umjesto ništa. Ipak, bilo bi mu dobro da se uključi u gestu dobre volje ukidanja sankcija i na ruski izvoz nafte morskim putem jer bi to moglo uvjeriti one kreatore politike da ozbiljno namjerava smanjiti pritisak na Rusiju. To bi zauzvrat Putinu olakšalo prodaju kompromisa postupnog ublažavanja sankcija kod kuće.

* Nova sigurnosna arhitektura

Rusija je predvidjela stvaranje nove europske sigurnosne arhitekture kroz međusobne sporazume sa SAD-om i NATO-om u prosincu 2021. u skladu sa zahtjevima za sigurnosno jamstvo koje je u to vrijeme podijelila s njima. Oni su bili naknadno namijenjeni diplomatskom rješavanju njihove sigurnosne dileme, čiji su korijeni u kontinuiranom širenju NATO-a prema istoku nakon Starog hladnog rata i posebno njegovom tajnom širenju u Ukrajinu, umjesto specijalne operacije koju je Putin tajno planirao u to vrijeme ako ne uspije.

Toliko se toga promijenilo od tada da odvojeni sveobuhvatni razgovori o tome moraju započeti odmah nakon bilo kakvog sporazuma o Ukrajini. Nova pitanja uključuju vojno jačanje NATO-a na istoku, nova članstva Finske i Švedske, ruske hipersonične Orešnike, njihovo raspoređivanje u Bjelorusiji, tamošnje rusko raspoređivanje nuklearnog oružja, budućnost Novog START- a koji istječe sljedeće godine, i novu utrku u svemirskom naoružanju itd. Dogovor o novoj sigurnosnoj arhitekturi će stoga stabilizirati svijet.

———-

Kao što se vidi, put pred nama bit će vrlo težak zbog osjetljivih pitanja koja Rusija i SAD moraju riješiti, no njihovi su čelnici pokazali da imaju volju pregovarati u dobroj vjeri. Niti jedna strana vjerojatno neće postići svoje maksimalne ciljeve, ali diplomacija je umijeće mogućeg, pa će svaka učiniti sve da postigne što više može u tom pogledu s obzirom na okolnosti. Najbolji scenarij je pravedan i trajan mir koji doista rješava temeljne uzroke u srži ovog sukoba.

Izvor.