I vi kritički razmišljate? Svoje članke šaljite koristeći ovaj obrazac. Kontakt: admin@kriticizam.com
Dva dana prije državnog udara u Peruu, američka veleposlanica, koja je također veteran CIA-e, sastala se s ministarstvom obrane zemlje
Američka veleposlanica u Peruu, bivša agentica CIA-e po imenu Lisa Kenna, sastala se s ministrom obrane zemlje samo dva dana prije nego što je demokratski izabrani ljevičarski predsjednik Pedro Castillo svrgnut s vlasti u državnom udaru i zatvoren bez suđenja.
Peruanski ministar obrane naredio je vojsci da se okrene protiv Castilla.
Državni udar pokrenuo je masovne prosvjede diljem Perua. Neizabrani režim pokrenuo je brutalno nasilje, a policija je ubila brojne prosvjednike.
U međuvremenu, američka vlada čvrsto je poduprla neizabrani režim državnog udara u Peruu, koji je proglasio “izvanredno stanje” u cijeloj zemlji i rasporedio vojsku na ulice u pokušaju gušenja prosvjeda.
Većina vlada u Latinskoj Americi kritizirala je ili čak odbila priznati neizabrani režim državnog udara u Peruu, uključujući Meksiko, Argentinu, Boliviju, Kolumbiju, Honduras, Venezuelu, Kubu i razne karipske zemlje.
CIA je organizirala mnoge državne udare protiv demokratski izabranih ljevičarskih vođa u Latinskoj Americi, od predsjednika Gvatemale Jacoba Árbenza 1954. do predsjednika Čilea Salvadora Allendea 1973.
Kad je administracija Donalda Trumpa nominirala Lisu Kennu za veleposlanicu u Peruu 2020., Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo “svjedodžbu o osposobljenosti” koja otkriva da je “prije nego što se pridružila službi vanjskih poslova, devet godina služila kao časnica Središnje obavještajne agencije”.
Ova važna činjenica je neobično odsutna u većini Kenninih životopisa, uključujući njezinu stranicu na službenoj web stranici američkog veleposlanstva.
Pod Trumpom, Kenna je također služila kao izvršni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i bila je “viši pomoćnik” Trumpovog državnog tajnika Mikea Pompea, koji je prethodno bio na čelu CIA-e.
U vezi sa svojim radom za ozloglašenu špijunsku agenciju, Pompeo je 2019. priznao: “Bio sam direktor CIA-e. Lagali smo, varali, krali. Imali smo cijele tečajeve obuke.”
Na saslušanju za imenovanje u Kongresu 2020., Kenna je priznala da je, kao izvršna tajnica, vidjela “gotovo sve” dopise koji su poslani Pompeu, dodavši, “svjesna sam velike većine” poziva upućenih njemu i od njega.
Kenna je također prethodno radila za Ministarstvo obrane i obnašala dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova u Iraku, Jordanu, Egiptu, Svaziju i Pakistanu.
Kad je predsjednik Joe Biden došao u siječnju 2021., zadržao je Kennu kao veleposlanicu u Peruu.
Kenna se 5. prosinca 2022. sastala s Gustavom Bobbiom Rosasom, koji je dan ranije službeno imenovan za ministra obrane Perua.
Ministarstvo obrane Perua objavilo je fotografiju njihovog prijateljskog razgovora.
U vrijeme ovog sastanka, u Peruu je bilo poznato da se notorno korumpirani Kongres pod kontrolom oligarha priprema za novo glasovanje za svrgavanje demokratski izabranog ljevičarskog predsjednika Pedra Castilla.
Članak 113 peruanskog ustava dopušta jednodomnom kongresu da smjenjuje predsjednike jednostavnim glasovanjem – izglasa se “moralna nesposobnost”, u procesu poznatom kao “upražnjeno mjesto”.
Kongres Perua poznat je po svojoj ekstremnoj korupciji. U zloglasnom skandalu “Mamanivideos”, članovi Kongresa krajnje desne stranke Fuerza Popular snimljeni su kako podmićuju druge članove kongresa da glasaju protiv opoziva prethodnog desnog predsjednika Pedra Pabla Kuczynskog.
Fuerza Popular vode članovi obitelji Alberta Fujimorai, krajnje desnog diktatora koji je vladao Peruom željeznom rukom od 1990. do 2000. Uz potporu američke vlade, Fujimori je počinio genocid, sterilizirajući otprilike 300.000 domorodačkog stanovništva, dok su ubijali, mučili i uzrokovali nestanak velikog broja ljevičarskih disidenata.
Skandal Mamanivideos pokazao je da je peruanskim bogatim oligarsima prilično lako kupiti glasove u Kongresu kako bi svrgnuli demokratski izabrane predsjednike.
I čim je Castillo stupio na dužnost 28. srpnja 2021., Kongres je pokušavao učiniti upravo to.
Samo dva dana nakon što se američki veleposlanik sastao s peruanskim ministrom obrane, 7. prosinca 2022., kongres kojim dominira desnica pokrenuo je parlamentarni udar protiv Castilla, koristeći se člankom 113.
Ovo je bio treći pokušaj državnog udara u nešto više od godinu dana od strane Kongresa Perua, koji je u rujnu 2022. imao samo 7% podrške.
Nadajući se da će zaustaviti državni udar, Castillo je odgovorio pokušajem raspuštanja Kongresa. To je dopušteno u slučajevima opstrukcije prema članku 134. peruanskog Ustava.
Ministar obrane Bobbio odmah je osudio predsjednikove postupke. Objavio je snimku kojom daje ostavku na dužnost (na kojoj je bio samo tri dana).
U videu je Bobbio rekao peruanskim oružanim snagama da ne podržavaju predsjednika Castilla i da se suprotstavljaju njegovom pokušaju da raspusti Kongres koji je planirao državni udar.
Bobbio je tvrdio da je Castillo pokrenuo “pokušaj državnog udara”, ali u stvarnosti je Bobbio davao upute peruanskoj vojsci da podupre državni udar protiv demokratski izabranog predsjednika, u ime notorno korumpiranog Kongresa pod kontrolom oligarha koji nije imao gotovo nikakvu podršku stanovništva.
Dok je Bobbio naređivao vojsci da se pobuni protiv predsjednika, američka vlada je odmah napala Castilla.
Bivša agentica CIA-e i sadašnja veleposlanica Kenna tvitala je: “Sjedinjene Države kategorički odbacuju svaki izvanustavni čin predsjednika Castilla kojim bi spriječio Kongres da ispuni svoj mandat.”
Kenna je propustila spomenuti članak 134. peruanskog Ustava, koji kaže:
Predsjednik Republike ovlašten je raspustiti Kongres ako je osudio ili uskratio povjerenje dvama vijećima ministara [službeni naziv peruanskog kabineta]. Dekret o raspuštanju sadrži poziv na izbore za novi Kongres.
Kada je Castillo pokrenuo raspuštanje Kongresa, citirao je članak 134 i jasno dao do znanja da će to biti samo “privremeno” zatvaranje. Predsjednik je rekao da će se novi izbori za Kongres održati što je prije moguće.
Kenna je ignorirala sav ovaj kontekst. Umjesto toga, veleposlanica je izjavila: “Sjedinjene Države odlučno pozivaju predsjednika Castilla da poništi svoj pokušaj zatvaranja Kongresa i dopusti demokratskim institucijama Perua da funkcioniraju u skladu s Ustavom.”
Ovime je veteranka CIA-e mislila da bi Castillo jednostavno trebao dopustiti antidemokratskom Kongresu pod kontrolom oligarha da pokrene državni udar protiv njega.
Američko veleposlanstvo u Peruu naknadno je objavilo službenu izjavu u kojoj se ponavlja točno ono što je Kenna rekla.
Ovo je bilo zeleno svjetlo Washingtona za korumpirani peruanski Kongres kojim dominira desnica da svrgne predsjednika Castilla, a državnim sigurnosnim službama da ga uhite bez suđenja.
Samo nekoliko sati nakon što je Castillo zatvoren, Kongres pod kontrolom oligarha imenovao je njegovu potpredsjednicu, Dinu Boluartea, za čelnika zemlje.
Boluartea je na kongresu obećala da će stvoriti “političko primirje kako bi postavila vladu nacionalnog jedinstva” – to jest pakt s desnim krilom.
Boluarte je u siječnju 2022. izbačena iz ljevičarske stranke Perú Libre s kojom je Castillo vodio kampanju. Ponosno je izjavila da “nikada nije prigrlila ideologiju” socijalističke političke stranke.
Dan nakon puča, 8. prosinca, američko Ministarstvo vanjskih poslova odobrilo je Boluartein neizabrani režim.
“Sjedinjene Države pozdravljaju predsjednicu Boluarte i nadaju se da će raditi s njezinom administracijom na postizanju demokratičnije, naprednije i sigurnije regije”, izjavio je Brian A. Nichols, pomoćnik američkog tajnika za pitanja zapadne hemisfere.
“Podržavamo njezin poziv za vladu nacionalnog jedinstva i plješćemo Peruancima dok se ujedinjuju u podršci demokraciji”, dodao je visoki dužnosnik Ministartstva vanjskih poslova.
U međuvremenu, peruanski narod je ispunjavao ulice, osuđujući puč protiv njihovog izabranog predsjednika.
Peruanska policija odgovorila je nasiljem, oštro se obračunavši, ubivši nekoliko prosvjednika.
Dana 14. prosinca, pučistički režim uveo je nacionalno “izvanredno stanje” na 30 dana i rekao da bi mogao proglasiti i policijski sat.
U isto vrijeme, pučistički režim također je rekao da planira osuditi Castilla na 18 mjeseci “preventivnog zatvora”, bez pravog suđenja koje bi iole nalikovalo nečemu što je donekle zakonski proces.
Samo jedan dan prije nego što je državni udar dao ove autoritarne najave, bivša agentica CIA-e i sadašnji američki veleposlanik sastali su se s neizabraom čelnicom Perua, Dinom Boluarteom, i ponovili svesrdnu podršku Washingtona.
Kenna je pohvalila desničarsku “vladu jedinstva” koju je Boluarte obećavala formirati, dodajući: “Nadamo se da ćemo ojačati naše bilateralne odnose.”
Brian Nichols, najviši dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova za Latinsku Ameriku, dodao je s dozom duboke ironije: “Mi podržavamo peruanski narod i njihovu ustavnu demokraciju.” Pozvao je prosvjednike da “odbace nasilje”.
Istog su dana Meksiko, Argentina, Bolivija i Kolumbija objavile zajedničku diplomatsku izjavu s potpuno suprotnom porukom, podupirući izabranog predsjednika Castilla, rekavši da je žrtva “antidemokratskog maltretiranja”.
Na konferenciji za novinare 13. prosinca, Ministarstvo vanjskih poslova je upitano o prosvjedima u Peruu.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ned Price – koji je, kao i Lisa Kenna, također bio agent CIA-e – naglasio je nepokolebljivu potporu Washingtona režimu državnog udara u Peruu.
“Pohvaljujemo peruanske institucije i civilne vlasti za očuvanje demokratske stabilnosti”, dok je peruanska brutalno nasilna policija ubijala prosvjednike.
Umjesto da osudi neobuzdanu policijsku brutalnost, američko Ministarstvo vanjskih poslova okrivilo je same prosvjednike. Price je izjavio, “uznemireni smo raštrkanim izvješćima o nasilnim demonstracijama i izvješćima o napadima na tisak i privatno vlasništvo, uključujući tvrtke.”
“Kada je riječ o peruanskoj predsjednici Dini Boluarte, mi je naravno prepoznajemo kao takvu. Nastavit ćemo raditi s demokratskim institucijama Perua i veselimo se bliskoj suradnji s predsjednicom Boluarteom i svim ograncima vlade u Peruu”, naglasio je bivši agent CIA-e.
Osim što je devet godina služila kao agent CIA-e i sadašnja veleposlanica SAD-a u Peruu, Lisa Kenna služila je kao:
- politički savjetnik ministra obrane
- ravnatelj iračkog ureda pri Vijeću za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući
- zamjenik ravnatelja političkog ureda za Irak pri Ministarstvu vanjskih poslova
- šef političkog odjela u američkom veleposlanstvu u Jordanu
- politički/vojni časnik u američkoj ambasadi u Egiptu
- član osoblja američkog veleposlanstva u Svaziju
- član osoblja američkog generalnog konzulata u Peshawaru, Pakistan
Na saslušanju o nominaciji u Kongresu 23. srpnja 2020., Kenna se hvalila svojim svjetonazorom koji je usmjeren na nadmoć SAD-a, rekavši: “Što sam dulje u javnoj službi, to sam uvjerenija da je Amerika najizuzetnija nacija na svijetu.”
Također je obećala: “Održavat ću vitalni odnos Sjedinjenih Država s Peruom koji je dugo bio jedan od naših najbližih partnera u regiji. Nedavno je misija u Peruu herojski nastupila kako bi održala naše snažno partnerstvo i služila našim sugrađanima Amerikancima u ovim izazovnim vremenima.”
U vrijeme saslušanja, Peru je imao desničarsku vladu, koju je vodio predsjednik Martín Vizcarra.
Kenna je pohvalila peruansku konzervativnu vladu, “kao utemeljitelja Lima grupe”, jer je poduprla Sjedinjene Države u pokušaju državnog udara protiv demokratski izabranog predsjednika Venezuele Nicolása Madura, tvrdeći: “SAD i Peru također povećavaju našu zajedničku potporu za miran povratak demokracije u Venezuelu.”
Također je obećala na saslušanju da, kao veleposlanica SAD-a u Peruu: “Obvezujem se sastati s demokratski orijentiranim oporbenim osobama”; “Također se obvezujemo sastati s neovisnim, lokalnim tiskom u Peruu”; i “Posvećena sam susretima s organizacijama za ljudska prava, civilnim društvom i drugim nevladinim organizacijama u Sjedinjenim Državama i Peruu.”
